PDV po zemlji kupca i sustav OSS: gdje se pravilo lomi

Zašto jedna stopa PDV-a za cijelu EU ne postoji

Pri prodaji krajnjim potrošačima u drugu državu članicu ne vrijedi stopa prodavatelja, nego stopa države u kojoj je kupac. Pravilo proizlazi iz članka 59c Direktive 2006/112/EZ i zove se pravilo odredišta.

Do određenog obujma prodaje postoji iznimka: mali prodavatelj može obračunati svoju domaću stopu i PDV platiti svojoj poreznoj upravi. Iznimka nije trajna i ne ovisi o tome u koju državu prodajete, nego o ukupnom obujmu prekogranične prodaje.

Posljedica za trgovinu je neugodna. Stopa nije svojstvo artikla ni svojstvo trgovine. Ona je rezultat izračuna nad zemljom kupca, poreznom kategorijom robe ili usluge i trenutnim položajem poduzeća u odnosu na prag. Trgovina koja stopu ima zapisanu u artiklu prije ili kasnije izdat će pogrešan račun.

Prag od 10.000 EUR: što se računa, a što ne

Prag je 10.000 EUR po kalendarskoj godini i računa se kumulativno za sve države članice zajedno, ne po državi. To je najčešći nesporazum na koji nailazimo.

U prag ulazi prekogranična prodaja robe na daljinu krajnjim potrošačima u drugim državama članicama te telekomunikacijske, radiodifuzijske i elektronički pružene usluge krajnjim potrošačima u drugim državama članicama. Domaća prodaja se ne računa. Prodaja poduzećima s valjanim identifikacijskim brojem za PDV se ne računa jer tamo vrijedi prijenos porezne obveze. Izvoz izvan EU se ne računa.

Zato je trgovina s 9.000 EUR prodaje u Austriju i 4.000 EUR u Njemačku prag prešla, iako ni u jednoj državi pojedinačno nije blizu 10.000 EUR. Zbroj je 13.000 EUR.

Gornji izračun je aritmetika, ne izmjeren primjer iz naših podataka: 9.000 plus 4.000 je 13.000, što je više od 10.000.

Transakcija koja prag prelazi je granica

Kad prodaja u godini prijeđe 10.000 EUR, pravilo odredišta primjenjuje se od transakcije koja prag prelazi pa dalje. Ne od početka godine i ne od sljedeće godine.

U praksi to znači da jedna narudžba može biti prekretnica. Narudžba koja trgovinu vodi s 9.800 EUR na 10.300 EUR već je oporezovana po stopi zemlje kupca. Sustav dakle ne treba godišnji prekidač, nego izračun pri svakoj narudžbi.

Upravo tu ručno vođenje pada. Nitko ne vodi tekući zbroj prekogranične prodaje u glavi i nitko ga ne provjerava pri svakoj narudžbi u četiri poslijepodne. To je posao za sustav koji sve račune već čuva i zato zbroj već zna.

Važno je i što se dogodi nakon prelaska praga: pravilo vrijedi i za sljedeću kalendarsku godinu, ne samo za tekuću. Vraćanje na domaću stopu nije automatsko.

Što je OSS i zašto rješava pravi problem

Bez OSS-a trgovina koja prodaje u šest država morala bi se u šest država registrirati za PDV i u šest predavati prijave. To je bilo stvarno stanje prije 1. srpnja 2021.

Unijski sustav OSS to zamjenjuje jednim mjestom. Poduzeće se prijavljuje svojoj poreznoj upravi, kvartalno predaje jednu prijavu s razdiobom prodaje po državama i stopama i uplaćuje jedno plaćanje. Porezna uprava iznose dalje raspodijeli.

Posljedica za računovodstvo je da prijava OSS nije isto što i domaća prijava PDV-a i ne predaje se s njom. To je vlastita prijava, s vlastitim rokom i vlastitom razdiobom. Zato podaci za nju ne smiju nastajati iz slobodnog teksta na računu, nego iz polja: zemlja kupca, stopa, osnovica.

OSS je dobrovoljno pojednostavnjenje, ne obveza. Alternativa je registracija u svakoj državi, što je zakonito, ali skuplje.

Dobrovoljna prijava prije praga: kada se isplati

U OSS se može prijaviti i prije prelaska praga. Smisleno je kad prodajete pretežno u države s nižom standardnom stopom od svoje.

Primjer aritmetike, ne mjerenja: trgovina sa standardnom stopom 22 posto koja pretežno prodaje u Luksemburg sa 17 posto na 100 EUR neto kupcu naplaćuje 122 EUR odnosno 117 EUR. Pri istoj cijeni za kupca razlika sjeda u maržu.

Druga korist je stabilan prikaz. Trgovina koja stopu prebaci usred godine ima dva niza cijena u jednoj godini, dva niza računa i dvije logike u izvozu podataka. Dobrovoljna prijava od početka godine to uklanja.

Odluka o dobrovoljnoj prijavi poslovna je i porezna, zato je ne mijenjajte u postavkama usput. U sustavu to treba biti radnja s datumom i tragom, a ne zastavica koju svatko može prebaciti.

Gdje se u trgovinama stvarno lomi

Prva pogreška je stopa zapisana u artiklu. Artikl nosi poreznu kategoriju, ne postotak. Postotak je rezultat kategorije i zemlje.

Druga je tvrdo kodiran popis stopa unutar jednog zaslona. Blagajna koja ima vlastiti popis stopa u vlastitoj datoteci hrvatskom će poduzeću prikazati slovenske stope. Isti popis zatim postoji na pet mjesta i na svakom se razlikuje.

Treća je zemlja kupca uzeta iz adrese za dostavu kad bi trebala biti uzeta iz adrese za račun, ili obrnuto. Te dvije nisu uvijek iste.

Četvrta je tiha pretpostavljena vrijednost. Padajući popis koji pri nepoznatoj zemlji ponudi domaću stopu pogrešku ne prikazuje, nego je zapiše na račun. Ispravno je zaustaviti izdavanje i zahtijevati podatak.

Peta je prag koji se provjerava na kraju mjeseca. Tada je pogrešan račun već kod kupca.

Standardne stope u odabranim državama

Donja tablica navodi standardne stope u šest država kako stoje u vrijeme pisanja ovog članka, u listopadu 2026. Stope se mijenjaju nacionalnim zakonima, zato je jedini pouzdan izvor aktualni pregled Europske komisije, povezan ispod članka. Tablicu ne prepisujte u kod.

Osim standardne stope, gotovo svaka država ima jednu ili dvije snižene stope i posebne slučajeve u kojima snižena stopa vrijedi za određenu robu. Upravo zato porezna kategorija artikla ne može biti samo oznaka oporezivo ili neoporezivo.

Ako prodajete u državu koje u tablici nema, podatak ne procjenjujte po susjednoj državi. Pogrešna stopa na računu je pogreška u prijavi, ne približna vrijednost.

Što sustav mora znati da račun ne izađe pogrešno

Pet zahtjeva koje je moguće provjeriti.

Prvo: stopa se izračunava pri izdavanju iz zemlje kupca, porezne kategorije artikla i statusa poduzeća u odnosu na prag i OSS. Nigdje nije zapisana kao broj u artiklu.

Drugo: poduzeće s valjanim identifikacijskim brojem za PDV u drugoj državi članici dobiva prijenos porezne obveze i nula posto, što nije isto kao oslobođenje i u prijavi se iskazuje drugačije.

Treće: tekući zbroj prekogranične prodaje vodi se sam i provjerava pri svakoj narudžbi, ne na kraju razdoblja.

Četvrto: nepoznata ili nevaljana zemlja zaustavlja izdavanje. Pretpostavljene vrijednosti tu nema.

Peto: izvoz podataka za OSS nastaje iz polja, ne raščlanjivanjem teksta računa, i dijeli prodaju po zemlji i stopi.

U Entexiji je stopa izračunana pri izdavanju, a prijava u OSS je radnja u postavkama poduzeća s datumom uključenja, a ne zastavica u kodu. Tekući zbroj i stopa na računu time proizlaze iz istog izvora.

Što provjeriti u svojoj trgovini danas

Provjera traje oko petnaest minuta i ne zahtijeva računovođu.

Otvorite postavke artikla i pogledajte je li tamo postotak ili porezna kategorija. Postotak je znak za uzbunu.

Napravite probnu narudžbu s adresom u drugoj državi i pogledajte stopu na pregledu računa. Ako je jednaka domaćoj, sustav ili ne uzima u obzir zemlju kupca ili prag još nije prijeđen; koja je od tih dviju mogućnosti, mora biti vidljivo na zaslonu, a ne pogađanje.

Potražite izvještaj o prekograničnoj prodaji u tekućoj godini. Ako ga nema, prag nije nadziran.

Unesite nevaljan identifikacijski broj za PDV stranog poduzeća i pogledajte što se dogodi. Ispravan odziv je odbijanje, ne nula posto.

Uzmite staru narudžbu u kojoj se zemlja dostave i zemlja računa razlikuju i provjerite koju je sustav upotrijebio.

Pitanja na koja je odgovor kratak

Računa li se prag po državama? Ne. Kumulativno za sve države članice zajedno.

Ulazi li u prag prodaja poduzećima? Ne, kad poduzeće ima valjan identifikacijski broj za PDV, jer tamo vrijedi prijenos porezne obveze.

Ulazi li domaća prodaja? Ne.

Mogu li ostati na domaćoj stopi ako sam prag prešao na samom kraju godine? Ne. Pravilo odredišta vrijedi od prijelazne transakcije pa dalje, kao i kroz sljedeću kalendarsku godinu.

Zamjenjuje li OSS domaću prijavu PDV-a? Ne. To je dodatna prijava s vlastitim rokom.

Moram li u OSS kad prag prijeđem? Ne nužno; alternativa je registracija za PDV u svakoj državi prodaje.

Za položaj svog poduzeća pitajte svog računovođu. Ovaj članak opisuje pravilo, ne vaše podatke.